Preporod Slovenaca
Kad je 1789 godine izbila u Parizu francuska revolucija, austrijski car Franc I nije hteo dopustiti da se ona raširi, jer je to bilo opasno za njegovu državu, i zato je objavio rat Francuzima.
Francuski car Napoleon Veliki Bonaparta pobedio je Austrijance 1805 g. i 1809 godine oduzeo im Dalmaciju, deo Hrvatske i sve slovenačke zemlje od kojih je stvorio ilirske pokrajine (Koruška, Goriška, Trst, Kranjska, Hrvatska, Istra i Dalmacija sa Dubrovnikom i Kotorom.).
Središte francuske uprave bilo je u Zadru i Ljubljani. Ilirskim provincijama upravljao je maršal Marmon.
Posle toliko vekova bili su sad Slovenci prvi put oslobođeni nemačke vlasti, ali samo za kratko vreme.
Francuzi su podigli škole, osnovali novine na slovenačkom jeziku, izgradili puteve i unapredili trgovinu. Ilirija je napredovala ekonomski, narodna svest počela se buditi i slovenački pesnik Valentin Vodnik u pesmi ''Ilirija oživljena'' slavio je oslobođenje slovenskog naroda.
1813 god. Austrijanci su, pošto je Napoleon bio pobeđen, zauzeli ilirske provincije i od njih osnovali ''Ilirsku kraljevinu''. To je bila kraljevina samo po imenu, a stvarna vlast pripadala je Nemcima. 1814 godine Austrijanci ukidaju ilirsku kraljevinu.
Kad je Slovenija ponovo potpala pod Austriju, njen kancelar princ Meternih zaveo je apsolutizam i počeo je gušiti svaku narodnu misao. Njegov strog režim nije mogao sprečiti buđenje narodne svesti koje je počelo pod Francuzim. Hrvat Ljudevit Gaj propovedao je da su svi Jugosloveni jedan narod i da treba da se ujedine pod jednim imenom Iliri. Slovenački omladinci koji su učili škole u Beču tražili su da Austrija ujedini sve slovenačke zemlje u jednu oblast.
I Svetski rat i ujedinjenje
Ugledajući se na Čehe i uviđajući da se drugačije ne mogu osloboditi, Slovenci su se trudili da svoj narod prvo prosvete podizanjem škola, otvaranjem čitaonica i pokretanjem listova, zatim da ga ekonomski podignu. Radi toga stvorili su mnogobrojne zadruge za pomaganje seljaka. Da bi se fizički ojačali razvili su do najvećeg stepena sport Sokolstvo.
Pred I svetski rat počeli su Slovenci javno tražiti ujedinjenje Južnih Slovena. Tako je 1908 godine dr. Ivan Šusteršić, vođa Slovenaca u bečkom parlamentu tražio ujedinjenje svih Jugoslovena, koji su bili pod austrougarskom vlašću. Posle ovoga održana je u Ljubljani skupština srpsko-hrvatsko-slovenačkih političara, na kojoj je objavljeno da je krajni cilj Jugoslovena njihovo ujedinjenje u jednu državu.
U isto vreme slovenački srednjoškolci stupili su u vezu sa Narodnom Odbranom u Beogradu i osnovali tajno udruženje za revolucionarni rad protiv Austrije.
Tako su Slovenci dočekali svetski rat pripremljeni za ujedinjenje.
1917 godine vođa Slovenaca dr. Korošec u ime kluba Jugoslovenskih poslanika u bečkom parlamentu tražio je ujedinjenje svih zemalja u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi u jednu državu.
Slovenački vojnici nisu se hteli boriti na frontu za Austriju, sem protiv Italije, jer su znali da Italija namerava da zauzme neke slovenačke oblasti. U oktobru mesecu osnovano je u Zagrebu Narodno Veće pod pretsedništvom dr. Antona Korošeca, kao pretsedništvo svih Južnih Slovena koji su živeli pod Austrijom.

Anton Korošec kot predsednik jugoslovanske vlade
14 novembra 1918 g. ušla je srpska vojska u Ljubljanu a već 1 decembra bilo je objavljeno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu kraljevinu pod dinastijom Karađorđevića.
<<< Predhodna
NAZAD
DONACIJA / PLEASE DONATE ONLINE! |
|
|